Župa Kaštel Sućurac 

Povijest Kaštel Sućurca

 

Kaštel Sućurac -Splitsko-dalmatinska županija                                                 

 

Riječ kaštel, kastel potječe od latinske riječi castellum, a označava utvrđeni dvor, zamak, tvrđavu, kulu ili bedem.

 

Kaštela se dijele na:

DONJA KAŠTELA:  Kaštel Štafilić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Lukšić

GORNJA KAŠTELA:. Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac.

 

Kaštela s gotovo 50 tisuća stanovnika, smješten je u Kaštelanskom zaljevu, između otoka Čiova i poluotoka Marjana, između gradova Trogira i Splita. Prirodno je to područje, zaštićeno planinom Kozjak sa sjevera i okruženo srednjodalmatinskim otocima s juga.

 

-Kaštel Sućurac je jedno od sedam Kaštela, prvo po redu iz smjera Splita prema Trogiru.  Kaštel Sućurac administrativno je središte Grada Kaštela, a prema popisu iz 2001. godine imao je 6236 stanovnika, a 2013. preko 7000.

 

-Na području župe nalaze se crkvica sv. Jurja na Putalju i sv. Luke na vrhu Kozjaka, župna crkva sv. Jurja, svetište Gospe na Hladi i stara srušena crkva u bombardiranju.

 

-Zbog blizine stare Salone i kršćanstvo se ondje veoma rano ukorijenilo, a na tomu su se prostoru, točnije na obroncima Kozjaka, Hrvati nastanili odmah nakon dolaska na jadransku obalu, oko g. 630. Sućurac je dobio ime po sv. Jurju, kako je to zabilježeno u ispravi kralja Zvonimira iz 1078. Dobio je ime po sv. Jurju zbog toga što je hrvatski knez Mislav na brežuljku »Putalj«, čije ime vjerojatno dolazi od lat. riječi puteus ili puteolus = bunar, na kojemu se nekada nalazila ilirska gradina, oko g. 838. sagradio crkvu sv. Jurja i obdario je posjedima, što je njegov sin, knez Trpimir, g. 852. darovao splitskomu nadbiskupu.

 

U župnoj crkvi sv. Jurja čuva se jedan od najranijih naših srednjovjekovnih spomenika, nadvratnik starije crkve s natpisom iz 7. stoljeća, a u župnomu arhivu najstariji prijepisi na pergamentu iz g. 1568 - povelje hrvatskih knezova Trpimira i Muncimira iz 852. i 892. godine kojima oni poklanjaju i potvrđuju Splitskoj nadbiskupiji posjede oko Svetoga Jurja u Putalju. Oba navedena prijepisa zaštićena su kao pokretni spomenici kulture.

 

Kaštel-Sućurac dobio je taj naziv nakon izgradnje najstarije obrambene kule, na predjelu Lučac koju je počeo graditi g. 1392. splitski nadbiskup Andrija Benzi, rodom iz Gualda u Italiji. Gradnja utvrde bila je završena g. 1402. Kaštel je proširen 1474. za nadbiskupa Zanettija, a nadbiskup Averoldo je 1488. izgradio novi kaštel i svoj ljetnikovac. Poslije toga počelo je masovno preseljenje naroda iz starih sela prema morskoj obali u blizinu nadbiskupove utvrde. Nakon što su Turci g. 1509. upali u selo i opustošili ga, nadbiskup Bernard Zane utvrdio je cijelo selo. Godine 1550. splitski knez Benedikt Mulla izdao je naredbu da se svi seljaci iz okolnih sela u roku od mjesec dana moraju preseliti u nadbiskupov kaštel. Otada se uz službeni naziv novog sela Nadbiskupov Kaštel počinje koristiti i naziv Kaštel-Sućurac.

 

-Od stare župne crkve sagrađene 1691. godine, u 16. stoljeću, ostao je samo zvonik jer je crkva 1943. godine, tijekom savezničkog bombardiranja, srušena. U anglo-američkom bombardiranju 5. prosinca 1943. u 15.05 poslijepodne, živote je izgubilo 97 mještana, od kojih njih 65 u crkvi za vrijeme misnoga slavlja, kada je stradao i svećenik don Ante Rubignoni. Kaštel Sućurac je u to vrijeme bio mjesto sa oko 2200 stanovnika, a osim brojnih žrtava, pod smrtonosnim teretom 36 savezničkih bombardera B 25 potpuno je razoreno i 38 kuća, dok ih je 50-ak oštećeno.

 

Istražujući zašto je upravo Kaštel Sućurac postao žrtvom savezničkog napada, Sućurani su nakon brojnih dopisa i poziva došli i do arhiva Pentagona, odnosno do zrakoplovne baze Maxwell u saveznoj državi Alabama, u kojem se čuvaju milijuni dokumenata o povijesti američkih zračnih snaga. Uvidom u ratne dnevnike poručnika Ryana iz 448. bombarderske eskadrile, koja je djelovala iz zračne baze u Foggi, došli su do zaključka kako je moguće da se radilo o grešci pri odabiru ciljeva, jer su bombe bačene s visine od oko 3500 metara. U Washingtonu su došli i do mikrofilmova i zračnih snimaka na kojima je vidljivo kako je upravo Kaštel Sućurac označen kao "meta", međutim, prava se istina još uvijek ne zna.

Postoje gledišta kako su saveznici dobili dojavu da su Nijemci u crkvi, pa je crkva zato bombardirana. Međutim, u Kaštel Sućurcu su u to ratno vrijeme postojale dvije crkve: stara, u kojoj je služene Sveta misa, i nova, koja je bila u izgradnji. Ako je to i bio slučaj, stara crkva je sravnjena sa zemljom u naletu bombardera; mnogi nevini Sućurani su nastradali; brojne obitelji suostale bez svojih najmilijih, dok su Nijemci najvjerojatnije bili stacionirani u crkvi koja je bila u izgradnji.

 

-Crkva sv. Luke srednjovjekovna je građevina koja se prvi put spominje g. 1397. Za vrijeme turske okupacije više je puta bila rušena i od Sućurana obnavljana. Konačno je obnovljena 1994. te je tom prigodom u apsidi postavljen reljef s likom sv. Luke. Crkvica sv. Luke se nalazi u blizini najvećeg vrha Kozjaka–Velog vrja, na 779 metara nadmorske visine.

 

-Župna crkva sv. Jurja započela se graditi g. 1937. za župnika don Ante Rubignonija, a posvećena je 1958. godine. Sagrađena je od bijeloga klesanog kamena u obliku latinskoga križa.

 

-Svetište Gospe na Hladi, na današnjemu groblju, sagrađeno je g. 1393. godine. Crkva se nalazila u blizini turske granice pa je više puta stradala od Turaka. »Štoviše, mještani nisu smjeli na crkvu staviti vrata i zatvoriti je jer to nisu dopuštali Turci, izvješćuje apostolski pohoditelj Augustin Priuli g. 1603. U njoj se i u to doba nalazila, poviše oltara, stara Gospina slika iz 14. ili 15. stoljeća, a pripada italo-kretskoj školi. Na zidovima svetišta izloženi su mnogi zavjetni darovi što su ih Gospi darovali njezini zahvalni štovatelji. Mletački pisac i kroničar Flaminio Cornaro u svojoj kronici 1761. navodi svetište 'Sućuračke Gospe' navodi među najglasovitijim Gospinim svetištima u Mletačkoj Republici. G. 1775. papa Pio VI. bulom dodjeljuje milost povlaštenoga oltara Gospinu svetištu. Ovdje se održavaju velika hodočašća za blagdan Velike Gospe i sv. Roka.